PREHRANA OSOBA OBOLJELIH OD DIJABETESA

Kakva treba biti prehrana kod dijabetičara Šta smiju, a sta ne jesti Šta treba znati zdrava populacija Osnovni principi liječenja dijabetes melitusa tip 1 su:insulinska terapija,dijetoterapija,prilagođena fizička aktivnost,te samokontrole I kontrole. Osnovni principi liječenja šećerne bolesti tip 2 su dijetoterapija, svakodnevna prilagođena fizička aktivnost i kontinuirana terapijska edukacija. Kada efekti Nastavi čitanje…

ISHRANA KOD MALIGNIH OBOLJENJA-HEMOTERAPIJA

Dijetoterapija osoba oboljelih od malignih bolesti se mora individualizirati u zavisnosti o kojoj vrsti malignog oboljenja se radi,o stanju uhranjenosti bolesnika usklađujući  želje bolesnika sa medicinskim propisima i mogućnostima. OPŠTE PREPORUKE KOD MALIGNIH BOLESTI Pored opštih preporuka u ishrani bolesnika, u daljem toku data su opširnija slijedeća uputstva: PREPORUČUJE SE:                                                  Nastavi čitanje…

Dijete za mršavljenje

Gojaznost je bolest i u medicinskoj dokumentaciji se vodi pod šifrom  E66. Zdrav ljudski organizam svakog dana treba u određenom omjeru makronutrijente ugljene hidrate,proteine i masti kao i vitamine i minerale.Nepoznavanje nauke o prehrani jedan je od faktora nastanka gojaznosti.Takođe, pretjeran unos masne hrane koja je ukusnija ,kao i pretjeran Nastavi čitanje…

JESENJA ISHRANA DJECE

Uravnotežena i pravilna prehrana djece je temelj zdravlja i put ka dugovječnosti bez bolesti.Na roditeljima je najveća odgovornost jer dijete jede ono sto mu roditelj posluži.Svaki unos hrane ima svoj pozitivan ili negativan uticaj na zdravlje u zavisnosti od nutritivnog sastava namirnica.Zdrava i ukusna prehrana djeteta ne zahtijeva nikakve skupe Nastavi čitanje…

HRANA ZA JESENJU MELANHOLIJU

Promjena raspoloženja česta je sa promjenama godišnjeg doba.Jesen je godišnje doba koje, poslije odmora, može da dovede do napetosti,potištenosti i osjećaja umora.Ono što konzumiramo itekako može da utiče na raspoloženje,te ispitivanja pokazuju da ljudi često nesvjesno prave izbor hrane koji im mjenja hemiju u mozgu i popravljaju raspoloženje.Šećeri i kofein Nastavi čitanje…

ŠTA JESTI TOKOM LJETNIH DANA

Postprandijalna termogeneza (Dietary thermogenesis DT) JE FENOMEN povećanja tjelesne temperature neposredno nakon unošenja hrane.Ona ima prektični značaj pogotovo kad je u pitanju ishrana za vrijeme zimskih i ljetnih  dana. Razgradnja namirnice u organizmu  koje su nosioci bjelančevina (meso i proizvodi,mlijeko i proizvodi) dovodi do povećanja bazalnog metabolizma i osjećajem prijatne Nastavi čitanje…

ISHRANA SPORTISTA

Ishrana sportista je posebna grana u dijetetici i pripada ishrani zdrave populacije.Pod ishranom sportista se podrazumjeva ishrana osoba koje se sportom bave profesionalno, te su i njihove nutritivne potrebe drugačije u odnosu na osobe koje se sportom bave rekretativno.Što se tiče profesionalnog sporta pravilna ishrana je sastavni dio života i Nastavi čitanje…

IMUNITET I ISHRANA

Najvažniju ulogu u nastajanju neke infekcije imaju količina infektivne doze i otpornost domaćina.Otpornost ili imunitet je sposobnost organizma da se zaštiti od uzročnika zaraznih bolesti.Zdravlje čovjeka određuje jačina njegovog imuniteta,te ako je on oslabljen, organizam postaje podložniji raznim vrstama infekcija.Do pada imuniteta dovodi dugoročna nepravilna prehrana, hronični stres,hronični umor i Nastavi čitanje…

ŠTA JE DOBRO JESTI U ZIMSKOM PERIODU KAKO BI SE IZBJEGLA ILI UMANJILA OPASNOST OD GRIPE

Da bi smo se mogli oduprijeti raznim infektivnim agensima ili umanjiti njihovo dejstvo, najvažnije je imati dobar imuni sistem. Otpornost ili imunitet je sposobnost organizma da se zaštiti od uzročnika zaraznih bolesti.Zdravlje čovjeka upravo  određuje jačina njegovog imuniteta,te ako je on oslabljen, organizam postaje podložniji raznim vrstama infekcija,pa tako i Nastavi čitanje…

SRČANA OBOLJENJA I ZIMSKA ISHRANA

U osnovi svih srčanih oboljenja najčešća je ateroskleroza a spektar faktora koji utiču na nastanak ovih oboljenja izuzetno je širok.Endogeni faktori za nastanak srčanih bolesti su dob,pol i genetika i na ove faktore ne možemo uticati.Egzogeni faktori koji su rizik za nastanak srčanih oboljenja su povišen kvni pritisak, povišene krvne Nastavi čitanje…