Svima je dobro poznata misao koju je još u 16 vjeku izrekao Georga Herbert „ ma ko bio otac jedne  bolesti,nepravilna ishrana joj je majka“.Pravilna ishrana je najznačajniji faktor u životu pojedinca  i igra presudnu ulogu u očuvanju zdravlja.Hrana koju unosimo u organizam treba  da obezbjedi pravilno funkcionisanje cijeloga organizma, što se postiže  unosom dovoljnih količina energetskih , gradivnih i zaštitnih materija.Ove materije ( makronutrijente i mikronutrijente) iz hrane tijelo čovjeka koristi za izgradnju, obnovu i rast svih ćelija organizma.Posljedice nedovoljnog unosa nutrijenata hrane, vode ili ka deficitu ili suficitu. Disbalans  unosa nutrijenata je osnovni krivac za nastanak oboljenja i okidač za genetiku ,odnosno one predispozicije za određene bolesti koje smo naslijedili od naših predaka.

Procentualna zastupljenost svjetskog stanovništva koje svakodnevno umire od posljedica gladovanja kao i stanovništva koje umire od posljedica preobilne ishrane gotovo je ista.Posljedice nepravilnih prehrambenih navika su karakteristične za zemlje u razvoju,gdje smo mi u odnosu na okruženje naravno vodeći.

Određene studije koje su se upravo bavile prehrambenim navikama našeg stanovništva su iznijele podatke po kojima smo vodeći po broju gojaznih, broju oboljelih od KVO,šećerne bolesti,malignih bolesti.U niz faktora koji su za ovo odgovorni, svakako spada  nepravilna ishrana i nepravilne prehrambene navike.

Neadekvatne prehrambene navike su posljedica naše tradicionalne ishrane koja se temelji na povećanom unosu hljeba i tijesta od bijelog brašna( bijeli hljeb, peciva,pite,grickalice, keks,čips i sl).Biohemiski sastav ovih namirnica je niskokvalitetan.Ovakvi proizvodi sadrže brzoresorbujuće ugljene hidrate čiji se višak u organizmu pretvara u mast i deponuje u potkožno masno tkivo što upravo dovodi do gojaznosti( pogotovo abdominalne).Pored toga,ove namirnice sadrže neznatne količine nekvalitetnih proteina,minerala a vitamina nimalo.

Prednjačimo i u unosu crvenog mesa te životinjskih masti i nekvalitetnih biljnih ulja čiji pretjerani unos takođe ima  nus pojave.Pratimo i trend smanjenog unosa prije svega povrća , a onda i voća iako su nam ove namirnice dostupne.Standard neke zemlje se upravo određuje prema unosu povrća po glavi stanovnika.Mi  pripadamo grupi  poljoprivrednih zemalja tako da ovi podaci ukazuju na još jedan apsurd.

Pravilna ishrana je proces koji se uči, te je edukacija stanovništva i buđenje svijesti osnova prevencije bolesti.

Categories: Blog