Postprandijalna termogeneza (Dietary thermogenesis DT) JE FENOMEN povećanja tjelesne temperature neposredno nakon unošenja hrane.Ona ima prektični značaj pogotovo kad je u pitanju ishrana za vrijeme zimskih i ljetnih  dana.

Razgradnja namirnice u organizmu  koje su nosioci bjelančevina (meso i proizvodi,mlijeko i proizvodi) dovodi do povećanja bazalnog metabolizma i osjećajem prijatne toplote nakon obroka.Ako se unose samo  bjelančevine povećanje je 30%,ako se unose samo  ugljeni hidrati iznosi 6%,a ako se unose samo  masti povećanje je 4%.Pošto je dnevna ishrana raznovrsna uzima se da  termogeneza povećava energetske potrebe za 5-10%.

Klimatski faktori a naročito veoma visoke i niske temperature itekako utiču na povećanje ili smanjenje metabolizma.Pri visokim temperaturama smanjuju se potrebe orgenizma u vezi sa održavanjem tjelesne temperature ,te se smanjuju i ukupne dnevne energetske potrebe.Za svako povećanje vanjske temperature od 10C iznad prosječne godišnje temperatureu umjerenoj klimatskoj oblasti potrebno je smanjiti energetsku vrijednost obroka,izračunatu na osnovu tjelesne mase i to za 5%.Osnovne preporuke bi na osnovu svega prethodno navedenog bile:

  • Smanjiti ukupni energetski unos-hipokalorijska ishrana(smanjiti ukupni unos bjelančevina,ugljenih hidrata,masti)
  • Isključiti iz ishrane masnu i jaku hranu
  • Isključiti unos prostih šećera –pekarski i konditorski proizvodi
  • Isključiti energetske napitke kao i zaslađene i gazirane napitke
  • Isključiti alkohol
  • Povećati unos  povrća –lisnato i zeljasto (kupus,kelj,brokoli,karfiol,špinat,zelena salata) i plodovito i korjenasto(paprika ,paradajz,plavi patlidžan,keleraba,mrkva,rotkva,paškanat,celer,ren,cvekla) jer ovo povrće obiluje

malom energetskom vrijednosti zbog visokog sadržaja vode i male količine bjelančevina,ugljenih hidrata i masti,imaju visok sadržaj mineralnih soli (kalijum ,fosfor,kalcijum,magnezijum,gvožđe,bakar,i dr.oligoelemente),znatan sadržaj hidrosolubilnih vitamina (vitamin C u lisnatom,karotin i vitamin B kompleksa u korjenastom),kao i organskih kiselina ,te znatnu količinu biljnih vlakana.Koristiti ga i to što više u obliku salata,što značajno doprinosi očuvanju njihove biološke vrijednosti.

Krompir treba u ljetnim danima izbjegavati zbog male količine vode koje sadrži i veće količine skoroba,pogotovo pržen u ulju ili u rerni sa mesnim namirnicama.

Mahunarke takođe pri ekstremnim temperaturama treba izbjegavati zbog veće količine bjelančevina i skroba.

Lukovičasto povrće treba obavezno uključiti u ishranu zbog niske energetske vrijednosti i znatnog antioksidativnog i baktericidnog potencijala.

Povećan unos povrće pogotovo je važan u ljetnim mjesecima kod bolesnika sa hroničnim oboljenjima.

  • Povećati unos voća koje obiluje vodom (trešnje,višnje,jabuke,kruške,grožđe,jagode,maline kupine,borovnice,lubenica,dinja,kajsija,breskva,limun,narandža,smokva,i dr.) jer sadrže do 91%vode,iimaju malu energetsku vrijednost,mali sadržaj masti i bjelančevinaznatan sadržaj vitamina i minerala.Oprez kod osoba oboljelih od dijabetesa koje moraju voditi strogo računa o količinama.Voće bogato mastima( orah,lješnik,badem,kikiriki,sjemenke suncokreta i bundave)treba izbjegavati kod ekstremnih vrućina zbog visokog sadržaja masti,bjelančevina,ugljenih hidrata i visoke energetske vrijednosti.
Categories: Blog